Dosad je uvriježeno mišljenje bilo da je tjelovježba najkorisnija kao prevencija od bolesti, no da bi oni koji su već doživjeli srčani i moždani udar ipak trebali mirovati. No, ti su podaci nedavno izmijenjeni. Tjelovježba i kontrola tjelesne težine nakon ozbiljne bolesti poput srčanog udara ili raka često se preporuča u okviru terapije oporavka, čak i kad je pacijent u poznijoj dobi ili nije sportski tip.
Iako ne može u potpunosti zamijeniti lijekove, tjelovježba može rezultirati potrebom za manjim dozama.
"Svi koji su imali tumor profitiraju tjelesnom aktivnošću", rekao je Freerk Baumann s istraživačkog instituta njemačkog sportskog učilišta u Koelnu. Aktivnost može smanjiti strah i vratiti povjerenje u sebe, dodao je on.
Uz učinke na tijelo, čini se da vježbanje utječe na razvoj tumora. Nema, međutim, dokaza da aktivnost utječe na postojeći tumor. Postoje dokazi u pacijenata koji su imali rak dojke, debelog crijeva ili prostate da su izgledi da se tumor ponovno pojavi smanjeni vježbanjem, rekao je Baumann.
Postoje teorije da aktivnost smanjuje pojedine hormone poput estrogena ili inzulina. Vjeruje se da ti hormoni imaju utjecaj na rast pojedinih tumora. Oni su poput hrane za tumore, rekao je Baumann.
Kod pacijenata koji su bolovali od srčanih problema ili problema cirkulacije, istraživanje pokazuje pozitivan učinak tjelesne aktivnosti.
Tim predvođen profesorom Rainerom Hambrechtom sa Sveučilišta u Leipzigu pokazao je da su osobe koje su imale manjih kardiovaskularnih problema a bavile su se tjelesnom aktivnošću, u oporavku bile jednako uspješne kao osobe koje su se oslanjale na uobičajeno liječenje poput stentova ili angioplastike.
Prema Hambrechtu, tjelesna aktivnost može povećati razinu HDL kolesterola poznatog kao "dobrog" kolesterola jer ima zaštitni učinak na krvožilni sustav. Tjelesna aktivnost također pozitivno utječe na krvni tlak.