Možda će se neki složiti s tvrdnjom stručnjaka za prehranu koji kažu da smo postali društvo koje ne može organizirati niti jedno druženje bez hrane: proslave, žalovanja, neobavezna okupljanja...sve je uvijek nekako „začinjeno“ problematikom toga što će se iznjeti na stol.
Kad krenu rasprave o jelovnicima, o tome tko što voli ili ne voli, najčešće sve ostalo padne u drugi plan. Čast iznimkama, dakako!
No, malo je onih koji u svemu tome zapravo provjeravaju kupljene proizvode koje će termički obrađene ili u izvornom obliku servirati obitelji ili prijateljima. A upravo je to ono što bi trebalo biti tema razgovora. Naime, istina je da vrlo često cijena, po mogućnosti što niža, diktira izbor namirnica. A u brzini puno nas samo natrpa kolica u supermarketu i juri prema blagajni jer nas već čekaju neke nove, neodgodive obveze.
Dakako, i tu postoje iznimke: informirani i organizirani potrošači koji temeljito čitaju dekleracije na proizvodima (iako za to često nisu dovoljne naočale nego bi bolje bilo imati povećalo jer su uglavnom pisane otprilike ovako sitnim slovima) i pažljivo biraju što će kupiti. A to je nešto što bismo svi trebali raditi jer hrana može postati i otrov koji će nam zajamčiti bolesti.
I ne mislimo pritom na pretjeranu konzumaciju bijelog brašna, soli ili šećera već na aditive i dodatke namirnicima koji im, možda, daju bolji izgled ili pojačaju okus, ali su izuzetno štetni za zdravlje.
Posebno je to važno kad su pitanju nitriti, aditivi za koje je dokazano da imaju štetno, kancerogeno djelovanje i za koje je propisom ograničen njihov dnevni unos u organizam. Većina, dakako, ne zna koja je to dozvoljena količina jer to nije nešto što se uči u školama.
Uglavnom se radi o spojevima natrij-nitrita i kalij-nitrita, koji se na omotima proizvoda označavaju kao E250 i E249, za razliku od natrijeva i kalijeva nitrata, koji također pripadaju u skupinu konzervansa, ali nisu toliko štetni sami za sebe, nego mogu biti opasni kada služe kao izvor nitrita.
Najviše ih, prema tom istraživaju (http://www.jutarnji.hr/life/zdravlje/rezultati-detaljne-analize-448-domacih-proizvoda-evo-u-kojoj-hrani-ima-najvise-opasnih-aditiva/4071924/) ima u salamama od pilećih prsa, za koje bi manje upućeni pomislili da su puno zdravije od suhomesnatih kobasica ili kulena.
Ali nije sve kao što izgleda. Stoga, ukoliko želite živjeti zdravo, odvojite dovoljno vremena kada odlazite po namirnice. Neće vam biti žao.