Gotovo da ne postoji osoba koja barem jednom u životu nije popila kuru antibiotika, a većina ih uzima barem jednom godišnje, dok se kod djece taj broj penje i do nekoliko puta u godinu dana. Liječnici , najlešče, potpuno nekritički dijele recepte za antibiotike čim se pojavi naznaka upale, odnosno bakterijske infekcije. Stomatolozi ih daju i kao prevenciju infekcije nakon kirurškog zahvata. I tako godinama.
Svi, doduše, znamo da su antibiotici istovremeno korisni i štetni, jasno nam je da ih je bolje uzimati što rjeđe, no kad nemamo vremena za duga bolovanja, naprosto posegnemo za lijekom i skratimo proces bolesti.
No, kao što godinama upozorava Svjetska zdravstvena organizacija, to je samo privremeno i kratkotrajno rješenje. Čak postoji i Dan svjesnosti o antbioticima, smišljen kako bi se upozorilo na prekomjerno korištenje ovih lijekova.
No, čini se da nismo ozbiljno shvatili niti jedno upozorenje jer najnovija istraživanja govore kako antibiotici sve manje djeluju te kako smo, vremenom, razvili otpornost na utjecaj ovog lijeka.
Superbakterije će ubiti po jednu osobu svake tri sekunde do 2050. godine ako svijet ne djeluje odmah, stoji to u izvješću kojeg potpisuje Jim O’Neill, ekonomski savjetnik premijera Velike Britanije koji je zadužen za pronalazak rješenja krize koja se u svijetu polako nazire zbog sve slabijeg djelovanja antibiotika, piše BBC http://www.bbc.com/news/health-36321394).
Predviđa se da, ukoliko se nešto ne promijeni, oko 10 milijuna ljudi godišnje bi moglo umrijeti od infekcija koje će biti ne moguće izliječiti.
Kao jedno od mogućihrješenja navodi se poduzimanju određenih ekonomskih mjera. Primjerice, sve bi države iz svojih zdravstvenih sustava trebale odvajati novac za istraživanja, a farmaceutskim kompanijama koje ne rade na istraživanjima i stvaranju novih antibiotika trebalo bi naplatiti dodatne poreze.
No, u međuvremenu bi milijuni mogli izgubiti život zbog najobičnijeg vađenja zuba, a da o osobama s transplatiranim organima uopće ne govorimo. Podaci su ružni, alarmantni i pozivaju na brzo djelovanje.
A to ne znači čekati da netko drugi riješi problem nego se odmah posvetiti prevenciji.
Kao i u svemu, treba početi od sebe i vlastitog doma. Ponovno se, dakako, vraćamo na efikasno, ekološko čišćenje, no bolju ideju dosad nitko nije smislio.
Prevencija, odnosno uklanjanje bakterija iz zraka i prostorija u kojima boravimo uskoro neće biti luksuz o kojemu ćemo razmišljati treba li nam ili ne. Postat će nasušna potreba.
Implementacijom uređaja koji čisti i istovremeno iz zraka uklanja čak 99,998% svih bakterija, virusa, gljivica i plijesni postat će način da očuvamo zdravlje. Superkabterije otporne su na dosad poznate antibiotike, ali sasvim sigurno nisu otporne i ja ozbiljne uređaje za čišćenje i dekontaminaciju zraka.
Stoga, ako je vjerovati dosadašnjim istraživanjima i trendovima u zdravstvu (http://www.jutarnji.hr/life/zdravlje/pocinje-postantibiotska-era-ceka-nas-apokalipsa-umirat-ce-po-10-milijuna-ljudi-godisnje/4061082/), kvalitetan usisavač i uređaj koji pročišćava zrak i ostavlja ga biološki čistim, uskoro bi mogao biti jedan od najvažnijih uređaja u svakom kućanstvu. Ali i na radnom mjestu, automobilu i u bilo kojoj prostoriji u kojoj boravimo.